14 hrvatskih proizvoda s zaštićenom oznakom izvornosti

Čak 14 hrvatskih proizvoda nosi europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Većina proizvoda je s Jadrana, a prednjači otok Pag s čak zaštićene oznake izvornosti. Zanimljiv je i primjer varaždinskog zelja čiju su zaštitu pokušali osporiti Slovenci. Pročitajte koji su naši proizvodi zadovoljili stroge kriterije Europske unije.

14 hrvatskih proizvoda s zasticenom oznakom izvornosti_Pauzahr

Čak 14 hrvatskih proizvoda ima zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije. Oznaka predstavlja i njihovo porijeklo i njihovu kvalitetu te štiti potrošača od krivotvorina. Naime, samo proizvodi koji zadovoljavaju ove kriterije smiju nositi ime zaštićeno oznakom izvornosti:

  1. Na istom području mora se proizvoditi i prerađivati sirovina te pripremati proizvod.
  2. Količine sirovina iz definiranog područja moraju biti dostatne za proizvodnju proizvoda.
  3. Mora biti zajamčena ujednačena kakvoća sirovine.
  4. I, na kraju, potrošač očekuje proizvodnji sirovina i gotovog proizvoda na istom zemljopisnom području.

Te kriterije su zadovoljili sljedećih 14 proizvoda, a donosimo i njihove opise. Većina proizvoda je s Jadrana, a prednjači otok Pag s čak zaštićene oznake izvornosti. Zanimljiv je i primjer varaždinskog zelja čiju su zaštitu pokušali osporiti Slovenci.

  1. Malostonska kamenica

Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje „Malostonske kamenice” obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske. Osnovna sirovina dobiva se sakupljanjem mlađi na opisanom zemljopisnom području, a uzgajivač mora imati ugovor o koncesiji pomorskog dobra.

  1. Paški sir

Mlijeko koje se koristi za proizvodnju „Paškog sira” potječe od ovaca izvorne pasmine paška ovca koje se uzgajaju na otoku Pagu i dva otočića paškog arhipelaga: Maun i Škrda. Mlijeko koje se ne preradi u roku od 6 sati nakon mužnje hladi se na temperaturu ispod 6 °C i prerađuje u roku od 48 sati od mužnje. Paški sir stavlja se na tržište nakon najmanje 60 dana zrenja

  1. Paška sol

„Paška sol” je sitna morska sol koja se dobiva iz morske vode Paškog zaljeva na otoku Pagu. Proizvodi se isparavanjem ugušćene morske vode u bazenima za isparavanje i ta je voda jedina sirovina koja se koristi u proizvodnji. Samo Solana Pag ima odobrenje o eksploataciji morske vode iz Paškog zaljeva.

  1. Paška janjetina

„Paška janjetina” je meso dobiveno od janjadi ojanjene od paške ovce, hrvatske izvorne pasmine ovaca, koja se uzgaja isključivo na otoku Pagu. Granica zemljopisnog područja proizvodnje je obalna crta otoka Paga.

  1. Slavonski med

„Slavonski med” je med koji proizvode medonosne autohtone sive pčele (lat. Apis mellifera carnica – podtip panonski). Može biti od bagrema, lipe, uljane repice, suncokreta, kestena, cvjetni med ili medun hrasta sladuna.

Slavonska regija nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske koju omeđuju tri rijeke, Drava na sjeveru, Sava na jugu i Dunav na istoku te dio mađarsko–hrvatske granice između rijeka Drave i Dunava. Zapadni dio Slavonske granice prostire se na području zapadne administrativne granice županije Bjelovarsko–bilogorske i općina Lipovljani i Jasenovac te grada Novska. U navedenom zemljopisnom području se moraju provoditi sve faze proizvodnje ,,Slavonskog meda“ i svi registrirani objekti za proizvodnju ,,Slavonskog meda“ moraju se nalaziti unutar navedenog zemljopisnog područja.

  1. Istra

Maslinovo ulje „Istra” smije se proizvoditi od plodova uzgojenih poluotoku Istri od sljedećih sorti maslina: buga (sinonim: črna), buža, črnica, drobnica, istarska belica (sinonimi: istarska belica, istarska bjelica, bianchera), karbonaca, mata, plominka, puntoža, rošinjola, štorta, žižolera, frantoio, leccino, maurino, moraiolo, pendolino i picholine.

U maslinicima poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju masline za proizvodnju maslinovog ulja „Istra” navedene sorte maslina moraju pojedinačno ili u različitim omjerima biti zastupljene najmanje u 80% udjelu.

  1. Korčulansko maslinovo ulje

Osnovna sirovina za proizvodnju „Korčulanskog maslinovog ulja” su plodovi maslina autohtonih sorti lastovke i drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80%. Ostalih 20% udjela mogu biti druge sorte koje se uzgajaju na otoku Korčuli, ali one ne mogu bitno utjecati na konačnu kvalitetu proizvoda.

„Korčulansko maslinovo ulje” je ekstradjevičansko ulje koje se dobiva izravno iz ploda masline, isključivo mehaničkim postupcima. I maslinici i uljara i punionica moraju se nalaziti na otoku Korčuli.

  1. Krčko maslinovo ulje

„Krčko maslinovo ulje” proizvodi se od sljedećih autohtonih krčkih sorti maslina: debela, naška, rošulja i slatka koje moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80%. Ostalih 20% udjela mogu biti druge sorte koje se uzgajaju na otoku Krku, ali one ne mogu bitno utjecati na konačnu kvalitetu proizvoda. Pri tome se i maslinici i uljara i punionica moraju nalaziti na otoku Krku.

  1. Šoltansko maslinovo ulje

„Šoltansko maslinovo ulje” proizvodi se od plodova autohtone sorte maslina levantinke koja mora biti zastupljena s 50% udjela. Druga sorta dozvoljena za proizvodnju „Šoltanskog maslinovog ulja“ je oblica. Udio levantinke i oblice zajedno mora biti najmanje 95%, ostalih 5% mogu biti druge sorte koje se uzgajaju u šoltanskim maslinicima.

Područje proizvodnje „Šoltanskog maslinovog ulja” obuhvaća područje otoka Šolta i sedam otočića ispred mjesta Maslinica: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska.

  1. Ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres

Proizvodnja i prerada maslina, skladištenje i punjenje „Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres” ograničeno je na područje otoka Cresa. Ulje se proizvodi od autohtone sorte slivnjača i sorte plominka, koje se u maslinicima uzgajaju pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 90%. Ostatak od 10% mogu predstavljati druge sorte koje se uzgajaju na otoku Cresu.

  1. Neretvanska mandarina

„Neretvanska mandarina” uzgaja se na području koje obuhvaća gradove i općine Metković, Opuzen, Ploče, Slivno, Kula Norinska i Zažablje tj. dolinu rijeke Neretve. Mandarine koje se uzgajaju na području doline Neretve su isključivo mandarine koje pripadaju sortnoj skupini Unshiu – Satsuma.

Kvaliteta „Neretvanske mandarine” određena je, između ostalog, i sljedećim parametrima:

  • plodovi moraju biti bez otvorenih oštećenja i karakterističnog oblika
  • karakteristična žuta boja mora biti prisutna na najmanje jednoj trećini proizvoda
  • udio voćnog soka mora biti minimalno 40%.
  1. Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje

„Ogulinski kiseli kupus“/“Ogulinsko kiselo zelje“ je proizvod dobiven prirodnom malolaktičnom fermentacijom svježeg kupusa , autohtone sorte „Ogulinski“. Kupus mora biti uzgojen i prerađen na području Grada Ogulina i Općine Josipdol.

„Ogulinski kiseli kupus“/“Ogulinsko kiselo zelje” ima sljedeće karakteristike: boja je žuta odnosno zlatno žuta, miris je prijatan i karakterističan za mliječno kiselo fermentirani proizvod, okus skladan i prijatno mliječno kiseo, glavice moraju biti dobre čvrstoće, ne smiju biti žilave i trebaju biti tipične za sortu. Masa glavica je u prosjeku nešto veća od jednog kilograma.

 

Veličina pakiranja, koja se stavlja na tržište, je rezani kiseli kupus 0,5 i 1,0 kg te za glavice jedna glavica po pakiranju.

  1. Varaždinsko zelje

„Varaždinsko zelje” proizvodi se od autohtone sorte varaždinski kupus, koja ima karakterističnu zbijenu glavicu. Proizvodi se isključivo u Varaždinskoj županiji.

Zanimljivo je da je Europska komisija čak dvije godine vijećala hoće li zaštititi varaždinsko zelje, jer je prigovor uputila Slovenija. Naime, u Sloveniji „varaždinsko zelje” ne povezuju s podrijetlom i područjem nego prije svega s kvalitetom i prikladnošću za kiseljenje. Slovenci su zapravo branili sjeme koje nazivaju varaždinsko. Ipak, Europska komisija odbila je slovenske prigovore i tako je varaždinsko zelje dobilo oznaku izvornosti na razini Europske unije.

  1. Istarski pršut / Istrski pršut

„Istarski pršut / Istrski pršut” je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima, sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje godinu dana.

Svinje se moraju uzgajati i cijela proizvodnja odvijati na poručju istarskog poluotoka, a u to područje nisu uključeni otoci koji se uz njega nalaze.

Napišite komentar

Email neće biti objavljen. Neophodno je popuniti sva polja *

*

Na vrh stranice